Alpe djeluju kao prirodna barijera između sjevernih i južnih regija, pri čemu planine pokrivaju više od polovice ukupne površine Švicarske. Kao rezultat toga, putnici se uvelike oslanjaju na tunele kako bi prešli ovaj izazovni teren.
Ovi su tuneli ključni ne samo za vozače, već i za željeznički i teretni prijevoz, što ih čini ključnim komponentama švicarske prometne infrastrukture. U sljedećem članku istražit ćemo švicarske alpske prijevoje i tunele, pružajući ključne informacije o tome što očekivati i kako ih sigurno proći.
Značaj tunela u Švicarskoj
Analiza podataka iz 2020. godine otkrila je da kroz Gotthardski tunel u Švicarskoj svake godine prolazi oko šest milijuna automobila i kamiona. Ova brojka naglašava vitalnu ulogu koju igraju cestovni tuneli u zemlji. Ovi podzemni prolazi nisu samo ključni za promet, već su i neophodni za gospodarstvo.
Najstariji od ovih tunela, "Urnerloch," počeo se graditi još 1708. godine. Od tada su dodani brojni drugi podzemni prolazi, oblikujući švicarsku cestovnu mrežu kakva je danas.
Na švicarskom visokonjemačkom jeziku, ove rute često se jednostavno nazivaju "Tuneli". Služe kao kritične veze između mnogih regija i gradova, čineći Švicarsku opravdano poznatom kao "Zemlja tunela". S oko 1.200 tunela diljem zemlje, većina ih je u funkciji, dok su drugi u izgradnji ili održavanju.
Karta ispod ilustrira opsežnu mrežu podzemnih prolaza koji presijecaju Švicarsku. Ovi tuneli ne samo da povezuju različite dijelove zemlje, već i povezuju Švicarsku sa susjednim zemljama, poput Italije i Francuske. Glavni gradovi poput Ženeve, Basela, St. Gallena i Züricha često djeluju kao ključni čvorišta unutar ove velike mreže.
Kako je već spomenuto, tuneli u Švicarskoj služe ne samo motoristima, već i vlakovima, uključujući i one za teretni prijevoz. Kada navodimo tunele, važno je razlikovati između cestovnih i željezničkih tunela. S obzirom na broj tunela, fokusirat ćemo se na one koji se ističu zbog svoje impresivne duljine.
Najdulji cestovni tuneli:
- Gotthard Tunnel, autocesta A2: 16,9 kilometara
- Seelisberg Tunnel, autocesta A2: 9,2 kilometara
- San Bernardino Tunnel, autocesta A13: 6,5 kilometara
- Veliki St. Bernard Tunnel, granica s Italijom: 5,7 kilometara
- Kerenzerberg Tunnel, autocesta A3: 5,7 kilometara
Najdulji željeznički tuneli:
- Gotthard Base Tunnel: 57,1 kilometara
- Lötschberg Base Tunnel: 34,6 kilometara
- Simplon Tunnel: 19,8 kilometara
- Vereina Tunnel: 19 kilometara
- Ceneri Base Tunnel: 15,4 kilometara
Švicarski alpski prijevozi i tuneli
Uz brojne tunele i prijevoje, putnici u Švicarskoj su zaista razmaženi izborom. Bilo da se odlučite voziti kroz slikovite autoceste ili putovati vlakom kroz jedan od mnogih željezničkih tunela, svaka opcija nudi jedinstveno iskustvo. Odabir često ovisi o trajanju putovanja i osobnim preferencijama.
Na primjer, ako putujete u Ticino - popularnu destinaciju za odmor južno od Alpi - iz Lucerna, putovanje vlakom traje oko 2,5 sata. Automobilom, putovanje je malo kraće, oko 2 sata. Međutim, važno je imati na umu da vrijeme putovanja automobilom može biti značajno pogođeno faktorima kao što su gužve u prometu, održavanje cesta ili drugi nepredviđeni događaji.
Tunel Gotthard (na njemačkom: Gotthardtunnel, na talijanskom: Galleria del San Gottardo) je povijesni 15 kilometara dugi (9,3 milje) željeznički tunel koji predstavlja značajno inženjersko dostignuće Gotthardske željeznice u Švicarskoj. Povezuje Göschenen s Airolo, bio je prvi tunel koji je prolazio kroz masiv Saint-Gotthard, zaobilazeći prijevoj St. Gotthard. Izgrađen kao tunel s jednim otvorom i standardnom dvokolejnom željeznicom, bio je najduži tunel na svijetu kada je otvoren 1882. godine.
Tunel počinje na sjevernom portalu u Göschenenu (1 106 metara ili 3 629 stopa) i doseže svoju najvišu točku (1 151 metar ili 3 776 stopa) otprilike osam kilometara (5 milja) unutar. Nakon što pređe granicu između kantona Uri i Ticino, nastavlja se još pet kilometara (3 milje) do južnog portala blizu Airoloa (1 142 metra ili 3 747 stopa). Putovanje kroz tunel traje otprilike sedam do osam minuta vlakom, s uslugama koje upravlja Švicarska savezna željeznica (SBB).
Ključna komponenta transportne mreže Švicarske
Tunel Gotthard i dalje je ključni dio Švicarske savezne željeznice (SBB) i šire mreže transporta. Pruža značajnu povezanost s susjednim regijama i igra važnu ulogu u olakšavanju prijevoza putnika i tereta.
Najduži tunel u Švicarskoj
Od puštanja u rad 2016. godine, Gotthard Base Tunnel drži titulu najdužeg željezničkog tunela na svijetu. Zajedno s tunelom Ceneri čini važan alpski transverzal sjever-jug, značajno poboljšavajući brzinu i učinkovitost putovanja kroz Švicarsku.
Tunel Gotthard Road, koji se proteže na gotovo 17 kilometara, trenutno je u fazi proširenja. Izgradiće se drugi paralelni cijev kako bi se osigurala neprekidna funkcionalnost i zadovoljila buduća potražnja, s dovršetkom koji se očekuje do 2029. godine.
Tunel Gotthard je ključna ruta za putnike iz Švicarske u Italiju, povezujući Basel s obližnjim gradom Chiasso. Ovaj tunel služi kao važna veza za putnike na jugu.
Alternativno, tunel San Bernardino, smješten u istočnoj Švicarskoj, također pruža rutu prema Italiji. Za oba tunela potrebna je vinjeta. Proces "Kupnje vinjete za Švicarsku za 3 minute" sada je dostupan online.
Pri putovanju kroz planinske tunele Švicarske, vozači moraju slijediti ključne sigurnosne smjernice kako bi osigurali sigurno putovanje. Ograničenje brzine za osobna vozila postavljeno je na 80 km/h.
Prometni propisi zahtijevaju održavanje sigurne udaljenosti između vozila i držanje prigušenih svjetala upaljenima cijelo vrijeme dok ste u tunelima. Osim toga, važno je slušati prometne obavijesti na radiju za bilo kakve ažuriranja.
Zahvaljujući redovitom održavanju i nadogradnjama, čak se i stariji tuneli u Švicarskoj smatraju sigurnima. S investicijom od oko 1,6 milijardi švicarskih franaka planiranom do 2025. godine, ove se rute i dalje poboljšavaju i moderniziraju.